“Biljke su već dugo glavni učitelj onih što putuju duboko unutar srca svijeta, onih koji tragaju za duševnim učenjem koje im može donijeti samo divljina.”

Stephen Harrod Buhner

Oduvijek je svaka mala biljka putovala s ljudima i evoluirala bok uz bok s ljudskim bićima. Nepokretna stabla i grmlje oduvijek su intrigirali čovječanstvo, a biljke su postale suštinski dio ljudskog života. Služile su nam kao hrana, sklonište, odjeća, obožavali smo ih kao božanstva, a na prvom mjestu smo ih koristili u iscjeljivanju i kao homeopatske lijekove. 

Za mene je putovanje ka razumijevanju biljaka započeo dok sam asistirao Dr. Rajanu Sankaranu pri radu na njegovim knjigama Uvid u biljke vol 1 i 2 2002.; tu je za mene započeo proces razumijevanja biljaka na razini cjeline. Dok sam radio na tim knjigama, on bi od mene tražio da istražim senzaciju svake remedije i njezine porodice iz različitih izvora, starih i novih materija medika, repertorija i dokazivanja. Na ovaj je način u meni započela rasti i razvijati se  navika promatranja remedija iz više različitih perspektiva.

Nakon što sam obavio posao Dr. Sankaran mi je napisao: “Rasti poput biljke na dobrom tlu i okružene dobrom atmosferom da bi dostigao svoj puni potencijal”

Nakon završetka ovog zadatka, 16 slijedećih godina godina razvijao sam pionirski koncept procesa svjedočenja slučaja. Odmah na samom početku razvio sam koncept razumijevanja holističkih razina, zatim je uslijedio integrativni holistički koncept i na kraju multidimenzionalni pristup u procesu svjedočenja slučaja. 

2016. godine, dok sam se oporavljao od teške bolesti, na pamet su mi padale brojne nove ideje i teorije o biljkama. Istovremeno, nekoliko mojih najbližih kolega i studenata suočavalo se s poteškoćama u razumijevanju novih koncepata. To me potaklo da se ponovno okrenem razumijevanju biljaka. Shvatio sam da se mnoge od tih novih ideja baziraju na individualnom razumijevanju neke određene teme kojemu je ipak nedostajala ideja poveznica. 

Oduvijek sam čvrsto vjerovao u univerzalni zakon generalizacije, ono što je istinito za jedan dio sistema, mora biti istinito i za neki drugi dio istog sistema, pa prema tome ako je integrativni holistički multidimenzionalni pristup istinit za uzimanje slučaja, mora biti istinit i za biljno carstvo, zar ne?

I tako je započelo moje istraživanje i upoznavanje svake pojedine remedije iz svih mogućih kuteva. Počeo sam razumijevati klasifikaciju biljaka, redove, porodice, plemena i saznavati sve kako o uobičajenim remedijama, tako i o onima manje poznatima. Iz prirode, kemije, istraživanja na području moderne medicine, mitologije, materije medike, dokazivanja, repertorija, postepeno sam počeo uočavati zajedničku poveznicu u većini ovih aspekata i došao do holističkog razumijevanja remedija. I tako je započelo moje putovanje u svijet biljaka.

Za vrijeme još jednog seminara održanog na obljetnicu 30 godina School of Homeopathy u Stroutu, Misha Norland (Mani Norland), Jeremy Sherr, Frans Vermuelen i ja koji smo svi bili sudionici, nakon naših prezentacija otišli smo prošetati. Frans Vermuelen tom je prilikom izrazio svoje priznanje integrativnom holističkom pristupu u homeopatiji o kojemu sam bio pričao na seminaru. Spomenuo je da bi volio primjeniti taj koncept i na razumijevanje materije medike, i jednako kao što nastojimo razumijeti individualistički izražaj na holističkoj razini kod pacijenata, razumijevanje individualističkog izražaja na holističkoj razini samih remedija dalo bi nam puno veću jasnoću u razumijevanju materije medike. Također je izrazio svoju namjeru da reizda Prizmu i Synoptic Materije medike ako bi to bilo moguće iz te perspektive. Ove je godine objavio nova izdanja Prizme i Synoptic materije medike koje sadrže holističke simptome.

Za mene je sve ovo bio ogroman poticaj da krenem u ovaj ogroman zadatak razumijevanja biljnog carstva i tako su mi govorile biljke…!

Pet točaka za čitanje o remedijama iz MM/Repertorija/Dokazivanja/Izvora na razini cjeline…da bismo saznali...

1. Što je zajedničko umu, fizičkim općim simtpomima i fizičkim posebnim simptomima - iz materija medika kao što su Phatak i Clarke
2. Koja se zajednička senzacija proteže na fizičkoj općoj ali i fizičkoj posebnoj razini? – upućuje na knjige, npr, Bogerov 'Synoptic Key'
3. Koji su vodeći i ključni simptomi remedije? – Allenovi 'Key Notes', Morrisonovi 'Desktop Guide'
4. Samo jedna remedija simptomi/rubrike – Lippe 'Red line symptoms', repertoriji homeopatskih softwarea kao što su Mac Repertory i Reference works
5. Koji se zajednički izražaj proteže izmešu svih komponenata uma kao što su misli, percepcije, emocije, strahovi i snovi? – različite tematske materije medike, Reference Works, dokazivanja

Kako sam započeo čitati na ovaj način iz različitih izvora, razumijevanje svakog plemena, podporodice, porodice, višeg reda, razreda i svake individualne remedije u biljnom carstvu postalo je integrativno, holističko i multidimensionalno.

Kada sam počeo podučavati o ovom pristupu u biljnom carstvu i o klasifikaciji biljnog carstva, neka od prvih pitanja koja su mi se pojavila su bila:

• Zašto je bitna klasifikacija i kategorizacija ako vjerujemo u individualizaciju?
• Koliko nas, čitajući materije medike ili repertorij, na kraju ostane potpuno zbunjeno i u potpunosti nam promakne veza između remedija koje su slične ili u istoj porodici. 
• Koliko nas, (posebno koji radimo po metodi senzacije), od kad smo pročitali klasifikaciju biljaka, je čitalo individualne remedije iz MM/repertorija/izvora?
• Dok tragamo za remedijom, koliko nas čita sheme/tabele autora kao što su Yakir/Sholten i onda tek MM. 

Kao i uvijek, najveći broj odgovora pronašao sam vraćajući se našim učiteljima koji su nam za sobom ostavili drago kamenje u svojim zapisima i tekstovima, tako sam se obratio na H.A.Robertsa.

“Kada bismo mogli urediti Materiju mediku na znanstveni način, mogli bismo je učiniti temeljem našeg proučavanja medicine; ali trenutno ne možemo očekivati da kreiramo išta zadovoljavajuće na tako nesigurnoj i nedovršenoj osnovi... Sjećanje nije u stanju zadržati ništa osim onoga što  mu se prezentira u odnosu na povezanost toga s nečim drugim; Ideje se možemo vrlo lako prisjetiti samo kad se poveže s drugima... Nadamo se da to vrijeme nije još daleko ispred nas, kada ćemo biti u stanju govoriti o našoj znanosti na isti način kao što znanstvenici prirodnih znanosti govore o svojima - kada ćemo, jednako kao i oni, biti u stanju dati potpuni opis tih stvari, bez da se pri tome bavimo onim nebitnim. Nadamo se da je vrijeme kada ćemo znati što je a što nije važno u našoj materiji medici nadohvat ruke...” 
Dr. H. A. Robert

2005. godine Vladimir Sloutsky, profesor i direktor Centra za kognitivne studije na Ohio State University, i Anna Fisher, post diplomski student, proveli su jednu studiju.

“Kako ljudi postaju pametniji, počinju stavljati stvari u kategorije, a cijena koju za to plaćaju i smanjena točnost memorije za individualne razlike.” Drugim riječima, ne uspjevamo vidjeti upravo one detaljekoji ne samo da potiču neka nova razmišljanja i bolje zaključke nego istovremeno daju boju inače monokromnoj perspektivi."

Studija ovih autora uključivala je i test u kojem su od djece stare pet, sedam i jedanaest godina, te mlađih odraslih ljudi tražili da gledaju u sliku mačke za koju su im rekli da ima “beta stanice unutar svog tijela.”

Sloutsky je objasnio razlog zbog kojeg su mlađa djeca, posebno petogodišnjaci bili puno bolji od odraslih u testu, a to je zato što još nisu naučili kategorizirati životinje u svojim umovima.  Posljedično, oni su detaljno proučili svaku sliku da bi odredili je li ta slika slična onoj mački koja ima beta stanice. S druge strane, kada su odrasli saznali da samo mačka ima beta stanice, više nisu obraćali pažnju na detalje bilo koje od drugih slika. Samo su im bile bitne slike mačaka. Ukoliko se nije radilo o slici mačke, za njih je slika bila nebitna. 

Da zaključimo, izgleda da kada kategoriziramo gubimo uvid u detalje. A kada se fokusiramo na detalje, onda nismo u stanju vidjeti kategorije. Istina je da trebamo obje sposobnosti jednako kao produktivni odrasli ljudi. 

Kategorizacija plus individualizacija = Holistička istina

• Individualno plus cjelina
• Individualno plus teme
• MM/Rep/Dokazivanja/priroda plus teme
• Istočno plus zapadno razmišljanje
• Pamćenje plus kategoriziranje
• Indijski pristup i zapdani pristup.

Jeste li ikada gledali šah kako ga igra velemajstor, i kako ga igra početnik?

Velemajstor razmišlja o svakom mogućem potezu uprije nego odigra, a njegov um vrti mentalne mogućnosti svakog pojedinog poteza. On ne igra kao brzopleti početnik koji igra spontano. Njegovi potezi su promišljeni i njegova igra ima plan... ovdje integrativni pristup dolazi na vidjelo. 

Integrativni pristup je potez velemajstora u šahu, promatrajući remediju, u ovom slučaju biljnu remediju, porodicu ili viši red kroz materiju mediku, repertorij,dokazivanja, stara i nova istraživanja, kemiju, toksikologiju, mitologiju, modernu medicinu, povijest i prirodu, imamo mogućnost potpunog razumijevanja biljne remedije, porodice ili višeg reda, a šanse da ćemo pogriješiti značajno se smanjuju. 

Dozvolite mi da podijelim s vama priču o koprivi s mitološkog aspekta, da vidimo kako to može povećati naše razumijavanje te određene remedije. 

Jetsun Milarepa, Tibetski Buda

On je bio tibetanski asket koji je kao mladić bio ubojica ali se onda okrenuo budizmu ne bi li postao Buda unatoč vlastitoj prošlosti. Kada mu je otac umro, njegovi rođaci su njegovoj obitelji oteli njihov imetak. Na zahtjev svoje majke, Milarepa je napustio svoj dom i otišao izučavati čarobnjaštvo (crnu magiju), ne bi li se osvetio tako što bi ubio mnogo ljudi.

Prije nego što će Marpa podučavati Milarepu, natjerao ga je da istrpi zlostavljanje i mnoga iskušenja, pa je tako osam dugih godina radio vrlo teške poslove i puno trpio. Marpa ga nije inicirao 13 dugih godina. Natjerao ga je da izgradi i onda uništi 3 tornja (veličine 60 stopa). Tražio ga je da izgradi jedan poslijednji toranj u Lhodragu, koji i dalje postoji. Na kraju ga je Marpa prihvatio, objašnjavajući da ga je izložio svim tim iskušenjima ne bi li pročistio njegovu negativnu karmu. 

Nakon mnogo godina vježbe to je rezultiralo "dubokim iskustvenim shvaćanjem o istinskoj prirodi stvarnosti." Nakon toga je živjeo kao potpuno realiziran yogi i na kraju čak i oprostio svojim rođacima koji su uzrokovali siromaštvo njegove obitelji. 

NAKON PROSVJETLJENJA

Nakon što je Milarepa završio svoje naukovanje kod Marpe, putovao je uokolo u potrazi za pogodnim mjestom za meditaciju. Meditirao je u Spilji bijele stijene, gdje se u blizini nalazio potok s jako dobrom vodom i grm koprive. Običavao bi promatrati koprivu, njezin rast, njezine učinke i ponekad bio opečen njome. Milarepa je od koprive načinio tkaninu ne bi li njome pokrio svoje tijelo i brašno ne bi li se prehranio. Ista ta kopriva koja bi ga ponekad iritirala, kako je polako postajao sve svjesniji, tako je kopriva postajala njegov stalan drug i na neki način se sprijateljila s njim. Na kraju je koža preuzela boju koprive i čak su i vlasi njegove kose postale bodljikave i zelene. 

Svjesnost pretvara neprijatelja u prijatelja.

Jedna priča o njemu…Milarepa objašnjava sreću u priči o koprivi: “Mali tvrdi jastuk (načinjen od koprive) ispod mene: sreća”

Gladni lovci — koji su jednom prilikom naišli na njegovu spilju. Gledajući ga, pitali su se:"Je li ovo čovjek ili duh? Sudeći po njegovom izgledu i ruhu, vjerojatno je duh." Milarepa je na to rekao: "Ja sam sasvim sigurno čovjek." "U tom slučaju zahtjevamo od tebe nešto hrane za koju nećemo trebati platiti." Milarepa im na to odgovori: "Ali nemam ništa što bi vama odgovaralo za jelo." Lovci mu odgovore:"Jesti ćemo isto ono što i ti jedeš. To će nam biti dovoljno." Milarepa im odgovori: "U redu onda, zapalimo vatru i skuhati ćemo koprivu."

Nakon što su zapalili vatru i skuhali koprivu, rekli su: "Sada nam treba nešto mesa ili masnoća da to sve malo začinimo." Milarepa im odgovori: "Kad bih imao meso ili masnoću mojoj hrani ne bi nedostajalo hranjivosti, ali nisam ništa od toga imao već godinama. Da biste začinili obrok, koristite koprivu."

"U tom slučaju, potrebno nam je malo ječmenog brašna," rekli su. Milarepa im odgovori: "Kad bih imao brašno mojoj hrani ne bi ništa nedostajalo, ali godinama ga nisam imao. I za brašno također, koristite koprivu." Na to mu lovci odgovore:" U redu onda. Ali nikako ne možemo bez soli." Milarepa im odgovori: "Kada bih imao soli mojoj hrani ne bi nedostajalo okusa, ali niti to nisam imao već godinama. Umjesto soli koristite koprivu."

Odgovorili su: " Definitivno, s tvojom hranom i odjećom, nikada nećeš uspjeti popraviti svoj izgled ili vratiti snagu. Ne nalikuješ čovjeku. Čak i sluga ima pun želudac i toplu odjeću. Nema nikoga drugoga na svijetu tko je više očajan i bezvrijedan od tebe." "Ne biste trebali govoriti takve stvari," odgovori im Milarepa.

Ja sam započeo sa mnogo stvari, mnogo, mnogo stvari, prošao mnogo mnogo patnje sa svojim učiteljem Marpom i ostvario onu jednu jedinu stvar koja mi je potrebna i ostajem s time i ta stvar me čini sretnim.

Ta jedna stvar u svjesnosti je postala njegov vjeran drug i prijatelj zbog više svrhe. A ta stvar je kopriva!

Ta jedna stvar u svjesnosti je postala njegov vjeran drug i prijatelj zbog više svrhe. A ta stvar je kopriva!

Postoji mnogo različitih obrazaca koji nas mogu osvjestiti.

Pronađite taj jedinstveni dizajnerski obrazac i ritam u biljkama, elementima, životinjama, glazbi, plesu, pjevanju ili bilo kojem drugom prirodnom obrascu.

Dozvolite sebi pokrenuti se u ritmu nekog od ovih obrazaca, u ritmu koji je sličan, a ponekad čak i veći od vašeg vlastitog obrasca.  

Obečajem vam, neće vas odvesti u krivom smjeru.

Vratiti će vas kući.

Integrativni multidimenzionalni holistički pristup razumijevanju master ključa biljnih remedija bio je vrlo jasan u mojoj glavi, pa se pojavilo novo pitanje - koji sistem klasifikacije biljaka bi bio u skladu s tim pristupom? 

Sistem klasifikacije koji kao takav nije baziran na nekoj osobi, nego je holistički i integrativan, zar ne?

Ponovno sam se vratio unazad onome što sam već znao, pristupu koji sam već pročitao, pa tako imamo 'Uvid u biljke' - Dr. Rajan, "Čudesan red biljaka" od Yakir, 'Čudesne biljke' od Jana Scholtena, 'Biljke: homeopatska i medicinska upotreba s aspekta botaničkih porodica - Fransa Vermuelena.

Došao sam do slijedećeg razumijevanja

• APG I (1998) (Dr. Sankaran koristi najviše ovu klasifikaciju zajedno sa Cronquist klasifikacijom)
• APG II (2003)
• APG III (2009) (Jan Scholten)
• APG IV (2016) (Frans Vermeulen je koristio ovu klasifikaciju)
• Cronquist (Yakir)

Pokušao sam razumijeti na čemu se baziraju ove klasifikacije.

Grupa istraživača filogeneze kritosjemenjača, kratica APG, odnosi se na neformalnu međunarodnu grupu sistemskih botaničara koji međusobno surađuju kako bi se dogovorili oko konsenzusa vezano uz taksonomiju cvjetnjača (kritosjemenjača (angiosperms)) koja odražava nova znanja o odnosima među biljkama otkrivenima kroz filogenetske studije.

Filogenetika: istražuje evolucijsku povijest i odnose među individuala ili grupama. Ti odnosi se otkrivaju kroz filogenetske metode zaključivanja koje procjenjuju uočena nasljedna svojstva, kao što su DNA nizovi ili morfologija, s obzirom na model evolucije tih svojstava. Filogenetska analiza je postala ključna za razumijevanje bioraznolikosti, evolucije, ekologije i genoma.

Cronquist klasifikacija autora Arthura Cronquista nam je pružila integrirani sistem klasifikacije kritosjemenjača.

Bio je vrlo poznat po svojoj studiji porodice Compositae (Asteraceae). Rodovi dviju biljaka u toj porodici dobili su ime u njegovu čast. To su Cronquistia, mogući sinonm Carphochaete, i Cronquistianthus, koji se ponekad stavlja u istu grupu kao i Eupatorium.

U Cronquistu - ono što je došlo u klasifikacijske sisteme je obično producirao individualni botaničar ili neka manja grupa. Različiti sistemi i njihove kasnije nadopune su prihvaćane u različitim zemljama. Primjer je Englerov sistem u kontinentalnoj Europi. Cronquistov sistem u USA.

Cronquist se dakle bazira na nekoliko osoba ili čak na samo jednoj osobi, a bez tih pojedinaca šanse da sistem i dalje raste su smanjene, kao i šanse da to postane holistički sustav, ili integrativno znanje koje dolazi iz različitih izvora kao što su genetika ili evolucija.

I tako sam shvatio da je APG klasifikacijski sistem upravo taj koji se bazira na istraživanjima velikog broja stručnjaka iz različitih dijelova svijeta, da se bazira na sekvenciranju DNA i da pokriva kako makroskopske tako i mikroskopske aspekte klasifikacije biljaka.

Većina internet pretraživača također koristi ovaj sistem klasifikacije da bi postao lako dostupan. Većina znanstvenika koristi APG 4 u svojoj klasifikaciji. Obzirom da se dobro slaže s mojim razumijevanjem integrativnog i holističkog pristupa, odlučio sam koristiti APG 4 klasifikaciju. 

"Do sada sam zaista uživala u predavanjima! Smatram da su prepuna vrlo korisnog sadržaja. Ali moje poznavanje biljaka nijee toliko dobro pa se moram jako koncentrirati obzirom da svaka riječ koju kažete ima veliku vrijednost i predstavlja novu spoznaju za mene." Andrea Szelesky

"Vaši iskreni napori da biste shvatili i razumijeli sve biljne porodice i da sve to stavite na jedno mjesto, to je bio stvarno fantastičan pothvat. To je zaista vrlo pronicljivo i daje nam holistički pogled na remedije od simptoma do sistema. Pristupili ste proučavanju remedija iz druge dimenzije što je samo po sebi vrlo jedinstveno, i zaista vrlo obogaćujuće iskustvo za čitatelja. Jako je korisno imati podatke na web stranici na koju se uvijek možemo vratiti kada god nam je potrebno. Ono što ste vi i vaš tim postigli bio je vrlo naporan zadatak i čestitam svima na vašem neprocjenjivom doprinusu znanosti i umjetnosti homeopatije." Anita Salunkhe

Opširnije...